Omiška Dinara i Vidova Gora

 

• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
• 
•  

 

Vidova gora i zlatni rat. Najviši vrh Jadranskog otočja i najljepša plaža Jadrana.

Vidova gora najviši je vrh Jadranskog otočja (778 m). Ime je dobila po crkvici sv. Vida koja se nekada dizala na vrhu brda, a danas je u ruševinama, osamdesetak metara zapadno od terase ugostiteljskog objekta "Vidova gora". Vidi se temelj sjevernog zida i dio polukružne apside. Crkvica je podignuta u 13. ili 14. st.

Brački puk je od davnina povezivao tu planinu, oko koje su ispletene brojne fantastične priče, sa starim slavenskim bogom Svevidom, jer i neki drugi nazivi lokaliteta na Braču imaju staroslavensko podrijetlo.

Mnogo prije dolaska Slavena na Jadran, na vrhu Vidove gore su ilirski stanovnici imali utvrđeni grad. Suhozidom sazidanim u krugu branili su sebe i svoju stoku od neprijatelja. Ostaci tih zidova još se mogu vidjeti na nekim mjestima.

S vrha Vidove gore, gdje se danas nalaze televizijski odašiljač i kućica s gostionicom i kamenim stolovima i klupama za odmor, pruža se jedinstven pogled prema jugu.

Duboko ispod je vinorodna i zelena bolska ravnica s karakterističnim šljunkovitim Zlatnim ratom koji svoj rt, prema vjetrovima u određeno doba godine, okreće prema istoku ili zapadu.

Preko Hvarskog kanala, koji je ovdje najuži, prostire se plodna dolina otoka Hvara, između Staroga Grada na zapadu s jedne i Jelse na istoku s druge strane, a iza njih je dugi lanac gorovitog dijela otoka. Po vedrom vremenu, vide se i ostali otoci. Korčula, Vis, Biševo, poluotok Pelješac, daleka hrid Jabuka. Kada je vrijeme osobito bistro, može se katkada ugledati i vrhove apeninskih planina.

Nakon planinarenja, čeka nas kupanje na najljepšoj plaži Jadrana, Zlatni rat.

 

Omiška Dinara. Biser Jadrana čudesne ljepote.

Omiš je sa stijenama koje ga drže u naručju, i utvrdama koje su građene na njima, jedno od mjesta koja plijene ljepotom. Duboki kanjon Cetine koji razdvaja Omišku Dinaru od Mosora i Poljičke planine, doprinosi veličanstvenosti prizora i mami na istraživanje. Nadaleko ne postoji tako mali prostor, s tako puno izazova i odredišta koja su svako za sebe jedan čudesni svijet u koji vrijedi zaviriti. priroda je ovdje bila izdašno kreativna, pa je i povijest ovog kraja izuzetno zanimljiva. Neka ovaj izlet bude prilika, da osjetite bar djelić ogromne ljepote koja će vam se podastrijeti pred očima.

Ovaj planinarski izlet kreće iz samog grada Omiša, iz kojega se penje po uređenoj stazi do Fortice, utvrde nad gradom s koje se pruža neopisivo lijep pogled izbliza na kamene stubove Poljičke planine.

Cijelu bogatu i iscrpnu povijest gusarstva zorno predočuje tvrđava Fortica, zajedno s tvrđavom Mirabela ili Peovica. Tvrđava Fortica nalazi se u prvom dijelu puta, odmah iznad grada. Za gusarenje je to bilo jako važno, jer se s jednog mjesta moglo nadzirati veliko područje i na kopnu i na moru. Naime s kule Fortice pruža se pogled na cijeli grad, kanjon rijeke Cetine, na otoke Brač, Hvar i Šoltu.

U srednjem vijeku tokom XII. i XIII. stoljeća gradom su vladali knezovi Kačići koji su bili na čelu omiških gusara. Omiški gusari su vodili napade na papinske galije i trgovačke brodove moćne Venecije, Dubrovnika, Kotora, Splita,... Sve su to bili povodi za učestale ratove te sklapanje sporazuma, koji su često završavali plaćanjem danka Omišanima za mirnu plovidbu. Medutim, svaki mir s omiškim gusarima bio je kratka vijeka pa su se protiv njih povela i dva križarska rata. Prvi rat, koji je završio pobjedom gusara, poveo je papa Honorije III. 1221. godine radi napada na križare koji su plovili prema Palestini. Drugi križarski rat, koji Omišani gube, poveli su Mlečani 1286. i 1287. godine, a označio je svojevrsan kraj moći knezova Kačica i njihove vladavine u gradu Omišu.

Omiški gusari su koristili brodove na vesla, omiške strijele, odličnih karakteristika. Jedna od najvažnijih karakteristika omiških strijela, je bila plitki gaz koji im je omogućavao brzu pokretljivost, a isto tako i učinkovito povlačenje u korito rijeke Cetine, u slučaju opasnosti.